Republika je vrsta vladavine u državi gdje šef države nije monarh. Riječ potiče od latinskog izraza ,,res publica", ili ,,javna stvar", čime se sugeriše da je sam narod na čelu iste. Pojam demokratije nije direktno vezan za republiku, jer republikanski oblik vlasti može sadržavati ograničenu demokratiju, gdje moć pripada samo jednom dijelu naroda. Ponekad republika može biti diktatorska ili totalitarana, pa pojam iste uključuje i predstavničke demokratije. Monteskje tako razlikuje demokratsku republiku (suverenost pripada čitavom narodu) i aristokratsku republiku (suverenost ima dio naroda).

Dakle, u republici cijeli narod ili jedan njegov dio ostvaruje vlast direktno ili preko svojih izabranih predstavnika. Predsjednik koji je na čelu republike izabran je na određeno vrijeme (4, 5 ili 7 godina) , a u posebnim slučajevima i  doživotno, ali bez prava na nasljedstvo. Vladar dolazi na funkciju izborom od strane svojih građana ili parlamenta.

Pojedine republikanske norme nastale su u Rimu, a prva demokratska republika (politeja) bila je Atena. Nakon pada Rimske Republike monarhija je dominantno državno uređenje, sve do XVII vijeka, kad se kao republike pojavljuju SAD i Francuska.